Tehničke bijele knjige

Ova tehnička bijela knjiga nudi sveobuhvatno ispitivanje naše tehnologije baterija litij željezo fosfat (LiFePO4) i njene ključne uloge u suvremenim sustavima za pohranu energije. Udubljuje se u analizu trenutnog globalnog okruženja i trendova skladištenja energije, pokazujući kako naši proizvodi ispunjavaju zahtjeve modernog društva za sigurnim, učinkovitim i ekološki prihvatljivim energetskim rješenjima.

Tehnologija baterija litij željezo fosfat (LiFePO4) ključni je napredak u području sustava za pohranu energije. Ova je tehnologija poznata po svojim robusnim sigurnosnim značajkama, dugom vijeku trajanja i ekološkoj prihvatljivosti, što je čini idealnim izborom za širok raspon primjena, od električnih vozila do pohrane obnovljive energije.
Glavne značajke
Sigurnosni: LiFePO4 baterije su stabilnije i sigurnije od ostalih litij-ionskih baterija zbog svoje kemijske strukture. Manje su skloni toplinskom bježanju i ne eksplodiraju ili se lako zapale, što je značajna prednost i u potrošačkoj elektronici iu velikim pohranama energije.

Dugovječnost: Ove baterije nude dulji radni vijek, često do 4000-6000 ciklusa pri 80% dubine pražnjenja, što ih čini održivijima i isplativijima tijekom vremena.

Učinkovitost: LiFePO4 baterije imaju visoku učinkovitost punjenja i pražnjenja, što je bitno za aplikacije koje zahtijevaju brzo punjenje i veliku snagu.

Utjecaj na okoliš: Materijali koji se koriste u LiFePO4 baterijama manje su štetni za okoliš u usporedbi s drugim vrstama litijevih baterija. Ne sadrže kobalt, otrovni element koji je često uključen u etičke kontroverze povezane s rudarskom praksom.

LiFePO4 baterije se intenzivno koriste u raznim modernim aplikacijama za pohranu energije:

Električna vozila (EV): Zbog svoje sigurnosti i dugovječnosti ove su baterije sve popularnije u električnim vozilima. Pomažu u smanjenju ugljičnog otiska vozila i poboljšavaju pouzdanost električnih vozila.

Sustavi obnovljive energije: U sustavima solarne energije i energije vjetra, LiFePO4 baterije pohranjuju višak energije generiran tijekom vršnih uvjeta. Ova pohranjena energija se zatim može koristiti tijekom razdoblja slabe snage vjetra ili sunca, povećavajući ukupnu učinkovitost i pouzdanost obnovljivih izvora energije.

Rezervna snaga: Također se koriste u UPS-ovima (Besprekidni izvori napajanja) i drugim aplikacijama za pomoćno napajanje gdje su pouzdanost i brza reakcija ključni.

Prijenosna elektronika: Iako su manje uobičajeni u manjoj potrošačkoj elektronici zbog troškova, njihove sigurnosne značajke i dug vijek trajanja čine ih prikladnima za vrhunske prijenosne elektroničke uređaje.

Podržava integraciju više energije iz vjetra i sunca:
Vjetar i sunce najjeftiniji su izvori električne energije. Skladištenje energije podržava integraciju višeg i višeg
udjela obnovljivih izvora, čime se omogućuje širenje i uključivanje najisplativijih izvora proizvodnje električne energije.
Smanjuje gubitak energije:
Skladištenje energije može pomoći u eliminaciji rasipanja energije i maksimiziranju
prednosti obnovljive energije. Pohranjivanje energije jedina je mrežna tehnologija koja to može
i pohranjuju i odvode energiju. Pohranjivanjem energije kada postoji višak ponude obnovljive energije u usporedbi s potražnjom, skladištenje energije može smanjiti potrebu za smanjenjem proizvodnih postrojenja i korištenje te energije kasnije kada je potrebna.
Poboljšava učinkovitost mreže:
Skladištenje energije trenutno se može otpremiti kako bi funkcioniralo i kao
proizvodnju i opterećenje, tako da može pomoći mreži da se prilagodi fluktuacijama u potražnji i ponudi,
koji optimizira učinkovitost mreže, ublažava zagušenje prijenosa i povećava mrežu
fleksibilnost. Ovo smanjuje ukupne troškove sustava.
Ograničava skupi uvoz energije i povećava energetsku sigurnost:
Skladištenje energije poboljšava energetsku sigurnost i maksimizira korištenje pristupačne električne energije proizvedene u zemlji.
Sprječava i minimizira prekide napajanja:
Skladištenje energije može spriječiti ili smanjiti rizik od nestanka struje ili nestanka struje povećanjem vršnog napajanja i služeći kao
rezervno napajanje za domove, tvrtke i zajednice. Prekidi u opskrbi električnom energijom mogu biti izuzetno skupi i opasni za zdravlje i sigurnost. Spremanje energije čini mrežu otpornijom i pouzdanijom.

2024. - Ključni trenutak obnovljive energije

2024. označava ključni trenutak u globalnoj energetskoj tranziciji jer obnovljiva energija raste do neviđenih visina. Ipak, unatoč izuzetnom napretku, tempo promjena i dalje je nedovoljan za ispunjavanje ambicioznog cilja utrostručenja kapaciteta obnovljive energije do 2030. – kritične prekretnice za zadržavanje porasta globalne temperature ispod 1.5 °C.

Spektakularan pad troškova električne energije

Spektakularni pad troškova električne energije od rekordnih 473 gigavata (GW) dodanih 2023. godine, 81% ili 382 GW novonaručenih projekata obnovljivih izvora energije na razini komunalnih poduzeća imalo je niže troškove od njihovih alternativa na fosilna goriva.
Ovo zemljama nudi uvjerljiv poslovni i investicijski argument za utrostručenje obnovljivih izvora energije do 2030. Proizvodnja energije iz obnovljivih izvora postala je zadani izvor najjeftinije nove proizvodnje energije.

Pali su troškovi projekta skladištenja

Utrostručenje kapaciteta obnovljive energije do 2030. zahtijevat će da energetski sustavi prihvate mnogo veće udjele varijabilne obnovljive energije. To zahtijeva modernizirane, proširene mreže i infrastrukturu za skladištenje energije.
Troškovi projekta skladištenja pali su za 89% između 2010. i 2023., olakšavajući integraciju visokih udjela solarnih i vjetroelektrana tako što pomažu u rješavanju izazova mrežne infrastrukture.

Primjena pohrane baterije prema aplikaciji

Od 2021. litij željezo fosfat (LFP) je dominantna baterijska kemija na tržištu stacionarnih pohrana energije i očekuje se da će ostati na vrhu do 2030. Udio, u smislu GWh, LFP u godišnjim dodacima kapaciteta pohrane baterija skočio je s 33% u 2020. na 84% u 2023. (BNEF, 2024a).
Ovaj tržišni rast potaknut je niskim troškovima, duljim vijekom trajanja i poboljšanom sigurnošću u usporedbi s litij-ionskim baterijama na bazi nikla, kao i velikim proizvodnim kapacitetom tvornica baterija u Kini. LFP ćelije su iz godine u godinu dostizale najnižu cijenu.

Cijene sustava za pohranu baterija ključ u ruke prema tržištu i trajanju, 2021.-2023

Prikazuje fluktuacije cijena između 2021. i 2023. uzrokovane poremećajima u opskrbnom lancu i volatilnošću troškova sirovina. Nakon povećanja u 2022., prosječni troškovi baterija smanjili su se tijekom cijele 2023. godine
tri tržišta i globalno. Kina ima najkonkurentnije tržište, s cijenama ispod svjetskog prosjeka.
U 2023. pohranjivanje električne energije u Kini zabilježilo je smanjenje troškova u rasponu od 36% (za 4-satni sustav) do 29% (za 2-satni sustav). Niže cijene u Kini uglavnom su posljedica dobro uspostavljenog opskrbnog lanca i velikog proizvodnog kapaciteta, što stvara jaku konkurenciju na domaćem tržištu. Europa je imala najmanji pad troškova između 2022. i 2023., u rasponu od 16% (za 1-satni sustav) do 4% (za 4-satni sustav).
Cijene su, međutim, bile niže nego u Sjedinjenim Državama za sve sustave pohrane. Doista, tijekom 2023. Sjedinjene Države i Europa imale su cijene baterija iznad svjetskog prosjeka za sve sustave, dok su 2021. troškovi bili blizu prosjeka. Godine 2023. Sjedinjene Države imale su najveći omjer troškova u usporedbi s globalnim
cijene, po 1.61 za 1-satni baterijski sustav. Glavni razlog razlika u cijenama između regija je ovisnost o uvezenim baterijama u Sjedinjenim Državama i Europi. Domaća proizvodnja u ova dva mjesta je skuplja, dok su tržišta manje konkurentna nego u Kini

Jaz u pristupu energiji se produbio

Upotreba obnovljive električne energije u globalnoj potrošnji porasla je sa 26.3% u 2019. na 28.2% u 2020., što je najveći jednogodišnji porast od početka praćenja napretka za ciljeve održivog razvoja.
Ipak, usprkos uspjesima u primjeni obnovljive energije na globalnoj razini 2023., svijet nije na pravom putu da postigne cilj održivog razvoja (SDG) 7 za energiju do 2030. 675 milijuna ljudi i dalje je bez električne energije, a 2.3 milijarde ljudi svakodnevno se oslanja na štetna goriva za kuhanje.